PRESS
ZLOSTAVLJANJE NA POSLU
Mesić primio Udrugu za pomoć žrtvama mobbinga
Udruga je osnovana s ciljem senzibiliziranja javnosti za probleme zlostavljanja na radnom mjestu, a provodi programe pomoći za žrtve.
Predsjednik Republike Stjepan Mesić primio je izaslanstvo Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobbinga koje mu je zahvalilo na potpori 1. Međunarodnoj konferenciji o mobbingu održanoj u Zagrebu u prosincu prošle godine, priopćeno je danas iz Ureda Predsjednika .
Udruga je osnovana s ciljem senzibiliziranja javnosti za probleme zlostavljanja na radnom mjestu, a glavne djelatnosti Udruge su provođenje programa psihosocijalne pomoći za žrtve mobbinga, educiranje i pomoć savjetima stručnih osoba, organiziranje radionica i seminara na temu mobbinga te upoznavanje javnosti o problemima zlostavljanja na poslu.
Udruga je izvijestila predsjednika Mesića o upućivanju nacrta prijedloga zakona o sprječavanju zlostavljanja na radu u saborsku proceduru, stoji u priopćenju Ureda Predsjednika.
www.javno.com, 10.04.2008.
Utorak, 23.10.07. prof.dr. Mustajbegović i gđa. Apostolovski bile su gošće u emisiji "Analiza" na Zagrebačkom radiju...
Gostovanje u emisiji "Zabranjeni forum", TV PINK u Sarajevu.
ZAŠTITA DOSTOJANSTVA
Mobbing - kad radno mjesto postane bojno polje
Uvijek iza prepotencije leži nekakva impotencija, izjavila je Jadranka Apostolovski.
''U modernom svijetu radno je mjesto jedino preostalo bojno polje gdje ljudi mogu ubijati jedni druge bez rizika da budu privedeni pred lice pravde'', izjavio je jednom Heinz Leyman, psiholog poznat po istraživanjima mobbinga. Potaknuti njegovom izjavom, razgovarali smo s Jadrankom Apostolovski koja je zajedno sa svojim kolegicama i prijateljicama organizirala udrugu Mobbing.
Što je mobbing?
Mobbing je specifični oblik ponašanja na radnom mjestu kojim netko (pojedinac ili grupa) na razne načine planirano, osmišljeno i sofisticirano ometa drugu osobu i to s ciljem ugrožavanja časti, ugleda i dostojanstva, i u krajnjoj liniji eliminacije s radnog mjesta.
Mobbing se najčešće događa tijekom duljeg vremenskog razdoblja, najmanje šest mjeseci, i to u odgovarajućim vremenskim intervalima (najmanje jednom tjedno).
Takva je agresija zapravo više ili manje otvoren nasrtaj na integritet druge osobe koji karakteriziraju uvrede, omalovažavanje i kršenje osnovnih ljudskih prava. Agresija u slučaju mobbinga teško se dokazuje, jer je zapravo nevidljiva, zanemariva i maskirana u 'pametne riječi i objektivne prosudbe', ipak to je snažna i ciljano usmjerena akcija nepoštenog načina razmišljanja, pojasnila nam je Jadranka Apostolovski.
Tko su najčešće žrtve?
Jadranka nam je izjavila kako su žrtve mobbinga najčešće povučene osobe koje se po nečemu izdvajaju iz okoline. To može biti frizura, odjeća, boja kože, seksualna orijentacija… Udruga Mobbing je tijekom svog rada sa žrtvama mobinškog ponašanja ustanovila kako su najčešće žrtve samohrani roditelji oba spola.
Iako statistike pokazuju da su mobbingom najčešće pogođene osobe niske stručne spreme, u udruzi tvrde kako se njima javlja samo 4-5% osoba sa završenom osnovnom školom, oko 34% osoba sa srednjom stručnom spremom, a ostalo su visokoobrazovane osobe. Više...
www.javno.com, 16.10.2007
MOBBINGA JE U ISTRI NAJVIŠE U ZDRAVSTVU, ŠKOLSTVU I DRŽAVNIM UPRAVAMA.
Deset Istrana mjesečno zatraži pomoć udruge koja brine o žrtvama zlostavljanja na poslu.
Radnici iz Istre za zlostavljanje, i to u pravilu psihičko, optužuju ravnatelje i rukovoditelje tih institucija, upozorila je Jadranka Apostolovski, predsjednica Udruge za pomoć i edukaciju žrtava mobinga • Načini zlostavljanja znaju biti vrlo perfidni, ali mobing je vrlo teško dokazati na sudu. Iz moje prakse samo su dvije osobe u Puli pokrenule tužbu. Jedna je radnica zbog mobinga na bolovanju s dijagnozom PTSP-a, kazala je pulska odvjetnica.
Procjenjuje se da je u Hrvatskoj od 2003. godine podneseno više od sto tužbi radi naknade štete od uznemiravanja
Profesorica iz Pule je zbog svakodnevnog zlostavljanja u zbornici bila na rubu samoubojstva. Spremačica iz jedne zdravstvene ustanove doživljavala je pravi pakao od svojih nadređenih nakon što se zarazila hepatitisom i tražila da joj se prizna povreda na radu. Turističku djelatnicu u jednom hotelu u Istri šefica je toliko vrijeđala i ponižavala da je oboljela od neurodermatitisa. Na tijelu bi joj se pojavile velike crvene mrlje svaki put kad bi došla na posao, a nestale bi čim bi napuštala radno mjesto. Više...
Glas Istre, 10.09.2007
MOBBING - ZLOSTAVLJANJE NA RADU
Svjesni smo problema zlostavljanja na radu, no ne možemo vam novčano pomoći, glasila je odbijenica koju je desetak najvećih hrvatskih tvrtki poslalo Udruzi Mobbing na njihovu zamolbu za sponzorstvo 1. međunarodne konferencije o zlostavljanju na radu koja će se održati u prosincu.
Sustavna rješenja
Nevjerojatno, no hrvatski divovi Coca Cola, T-com, Diners Club, Vip, Kraš, Podravka, Ina, Pliva i Erste Bank za konferenciju nisu mogle izdvojiti ni lipe, govori predsjednica Udruge Jadranka Apostolovski. Da bi ironija bila veća, prema podacima Udruge, baš iz tih tvrtki dolazi velik dio prijava i pritužbi na teške međuljudske odnose i zlostavljanje na radu.
Silno su nas razočarale velike tvrtke. Računali smo da će baš oni koji zapošljavaju više od 200 zaposlenika imati sluha te da im je bitno da se problem mobbinga počne sustavno rješavati. Usto, znamo da su upravo te tvrtke iznimno socijalno aktivne, da financijski i sponzorski pomažu brojnim humanitarnim projektima. Ponudili smo im da daju koliko mogu. Svaka je lipa za nas bitna, ovako sada organizacija konferencije gotovo da "visi", objašnjava Apostolovski. U odbijenicama je, uz izraze suosjećanja i podrške, bio naveden i razlog negativnog odgovora. Sredstva su, objasnili su u najvećim hrvatskim tvrtkama, već usmjerena na druge projekte.
Poplave prijava
Iako su pozivi na sponzorstvo došli sredinom godine, neke su tvrtke uspjele preusmjeriti novac i barem simbolički podržati inicijativu. Tako su Fina i Požeško-slavonska županija donirale koliko su mogle od dvije do pet tisuća kuna, a bogatom donacijom 50 tisuća kuna isprsilo se i zagrebačko Gradsko poglavarstvo.
Iako su nas odbili, i dalje želimo vjerovati da im je stalo do zdrave atmosfere, barem u vlastitoj kući. Baš iz tih tvrtki, posebno iz T-coma, imali smo poplavu prijava o zlostavljanju na radu. U sjećanje mi se urezao jedan branitelj obolio od PTSP-a koji je dobio otkaz. Pitao nas je: Što ću sad? Leći na bombu? Kad čujete takve sudbine, zaista se zapitate koliko tvrtke vode brigu o svojim ljudima, zaključuje Apostolovski.
Večernji list, 21.08.2007.
